Projektni tjedan; izvannastavna aktivnost; dodatna nastava

Monika Hruškar Franić

Ovaj scenarij poučavanja prikazuje kako učenike 4. razreda postupno uvesti u osnove znanstvenog istraživanja kroz istraživački pristup učenja koji se koristi u IB Primary Years Programme. Učenici kroz niz koraka – od postavljanja pitanja, izrade hipoteze i provođenja ankete do obrade podataka i donošenja zaključka – uče kako prikupiti i interpretirati jednostavne podatke. Proces je međukurikularan, povezuje sadržaje više predmeta i služi kao priprema za završni projekt PYP Exhibition, ali ga je lako prilagoditi projektnom tjednu, kurikulu dodatne nastave ili izvannastavnim aktivnostima.

Gotov materijal

Scenarij poučavanja 'Uvod u znanstveno istraživanje'

uvod-u-znanstveno-is

Ovaj scenarij poučavanja razvijen je u okviru IB PYP Unit of Inquiry – Space Exploration i povezuje sadržaje iz matematike, prirode i društva te digitalne pismenosti. Učenici najprije istražuju svemir kroz posjet zvjezdarnici i korištenje digitalnih alata poput Google Eartha, pri čemu ponavljaju pojmove poput strana svijeta, kontinenata, vremenskih zona i kretanja Zemlje. U matematičkom dijelu uče o pravilnim i nepravilnim geometrijskim likovima te se upoznaju s jednostavnim koordinatnim sustavom (mrežom) pomoću kojeg bilježe položaj zvijezda. Na temelju toga učenici izrađuju vlastite karte zvjezdanog neba i stvaraju originalna zviježđa koja zatim imenuju. U završnoj aktivnosti svoje dvodimenzionalne i prikaze pretvaraju u trodimenzionalne modele pomoću štapića i marshmallowa, čime razvijaju prostorno razmišljanje i kreativno razumijevanje oblika.

Scenarij poučavanja 'Zvijezde, oblici i prostor: matematičko istraživanje svemira'

zvijezde-oblici-i-p

Ovaj scenarij poučavanja razvijen je u okviru IB PYP Unit of Inquiry i bavi se istraživanjem sustava organa u ljudskom tijelu. Učenici najprije kroz čitanje s razumijevanjem i online istraživanje upoznaju različite sustave organa te izrađuju postere kojima međusobno predstavljaju prikupljene informacije. Zatim izrađuju modele ljudskog tijela u prirodnoj veličini, na kojima pomoću različitih materijala prikazuju položaj organa i njihov raspored unutar tijela. U završnoj fazi učenici izrađuju jednostavne modele i pokuse kojima objašnjavaju kako pojedini organi i sustavi funkcioniraju. Projekt završava usmenom i praktičnom prezentacijom pred drugim učenicima, čime se potiče razumijevanje ljudskog tijela, suradnja i razvoj komunikacijskih vještina.

Scenarij poučavanja 'Sustavi organa u ljudskom tijelu'

sustavi-organa-u-lju

Fani Vidović

Ivana Sedlar

prepoznaje dužina kao ravnu crtu koja spaja dvije točke, crta dužinu i primjenjuje oznaku za dužinu, određuje pripadnost točaka dužini, opisuje stranice i vrhove trokuta, pravokutnika i kvadrata kao dužine, odnosno točke,
poznaje jedinične dužine za mjerenje dužine i njihov međusobni odnos (metar i centimetar), mjeri dužinu pripadajućim mjernim instrumentom i zadanom mjernom jediničnom dužinom.

Dužina - ponavljanje

duzina

Ornela Malogorski

Priprema za rad s učenicima s teškoćama u radovnom razrednom odjelu.Cilj radionice
Osnažiti samopouzdanje učenika s teškoćama kroz prepoznavanje vlastitih vrlina i vještina te potaknuti koheziju razrednog odjela kroz osvještavanje vrijednosti individualnih različitosti.
Ishodi učenja
Nakon radionice učenici će moći:
1.	Identificirati barem jednu vlastitu „skrivenu" vještinu ili vrlinu koja nije nužno vezana uz školski uspjeh.
2.	Objasniti ulogu pojedinca i važnost suradnje unutar grupe na primjeru zajedničkog zadatka.
3.	Iskazati uvažavanje i uočiti pozitivne osobine kod drugih učenika u razredu.
4.	Argumentirati zašto su različitosti (neurorazličitost, različiti talenti) prednost, a ne nedostatak kolektiva.

Moja snaga, naš mozaik

snaga-mozaika

Renata Milković Domazet

Materijal je nastao kao dio školskog projekta u sklopu nastave Hrvatskoga jezika. Namijenjen je za individualni rad učenika ili kao dopuna frontalnom poučavanju u 5., 6. i 7. razredu osnovne škole.

Dani hrvatskoga jezika – digitalni repozitorij (5., 6. i 7. razred)

dani-hj-dos

Tea Horvatić

Ovaj edukativni paket sastoji se od interaktivne prezentacije (PPT) za provedbu pub kviza i pripadajućeg obrasca za unos odgovora. Materijal je primarno razvijen za učenike osnovnih škola u sklopu međunarodne Erasmus+ razmjene, s ciljem utvrđivanja znanja stečenog tijekom terenske nastave u Zagrebu i Međimurju (2026.).

Erasmus+ Pub Quiz - Međimurje, Croatia, France

erasmus-pub-quiz

Ogledni primjer - podizanje svijesti vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane te promicanje odgovornog djelovanja u zajednici

Anita Klarić

Tema  - Hrana nije otpad

Odgojno obrazovna očekivanja: 
 Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti
ZNANJA – učenik će analizirati načine dobroga odnosa prema okolišu i drugim ljudima radi postizanja osobne i zajedničke dobrobiti.
VJEŠTINE- učenik će primjenjivati preporuke svjetske organizacije i predlagati načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.
STAVOVI – učenik će promicati  dobrobit zajednice i društva svojim radom na projektima važnim za zajednicu.

Primjerom dobre prakse kako putem projektnog učenja o problemima bacanja hrane u okviru nastavne teme – Ekologija možemo doći i realizirati projektnu nastavu. Kreativna rješenja projektnog učenja potiču nas na širenje teme putem projektne nastave. 
Tijek projektnog učenja:  određivanje teme, određivanje cilja i zadataka, izrada plana, provođenje projekta i vrednovanje u okviru nastavne cjeline iz sociologije – Suvremeno društvo i trendovi i Sociološka istraživanja, nastavna tema – ekologija; međupredmetne teme – Održivi razvoj s ciljem motivirati učenike za globalno promišljanje orijentirano na budućnost.
Učenici u procesu motivacije upoznaju se sa sadržajima dokumenata koji nam ukazuju na veliki problem otpada od hrane. UN – Agenda za održivi razvoj, EU ciljevi za mlade i Globalni ciljevi održivosti, te razgovorima o saznanjima kako se svakodnevno odnosimo prema hrani i viškovima hrane prilikom dnevnih obroka u domu i van njega.
Za realiziranje odgojno-obrazovnih ciljeva učenik analizira vlastito domaćinstvo i lokalnu zajednicu, zatim rješavajući problemske zadatke i praktičnim djelovanjem postupno dolazi do globalnog promišljanja o konceptu održivog razvoja. Učenik primjenjuje preporuke svjetske organizacije i predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti, te promiče dobrobit zajednice i društva svojim radom na projektima važnim za zajednicu.
Idejna rješenja učenika koristimo za apliciranje na natječaju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“,  na tematsku sekciju otpada od hrane u restoranima i kantinama - „doggy bag“  Motivacija za navedenu sekciju proizlazi iz činjenice velikog broja restorana u našem gradu (Trogir), znajući da veliki broj ljudi gravitira tijekom ljetnih mjeseci u naš grad, stoga hrana je nezaobilazna tema, a s tim i povezan otpad od hrane.  
Kreativni radovi na tematsku sekciju otpada od hrane u restoranima i kantinama, kroz koje učenici prikazuju različite oblike narudžbe jela „doggy bag“ s pozitivnim porukama, ispisanim na hrvatskom, španjolskom, francuskom, njemačkom, engleskom i talijanskom jeziku, kako bi obuhvatili što više govornih područja tijekom turističke sezone, a iste ohrabruju građane na aktivno sudjelovanje u sprečavanju stvaranju ove vrste otpada.  
Prezentacija radova u atriju Nacionalne i  sveučilišne knjižnice u Zagrebu povodom Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane.

AKTIVNOSTI I OPIS AKTIVNOSTI

1. 	Upoznavanje s temom.          
Upoznavanje s problemom otpada od hrane u svijetu i u Republici Hrvatskoj: UN – Agenda za održivi razvoj Mladi i aktivno društvo i održivi gradovi EU ciljevi za mlade, Globalni ciljevi održivosti: C2 Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te promovirati održivu poljoprivredu; C11 učiniti gradove i naselja uključivim, prilagodljivim i sigurnim: C12 Osigurati održive procese proizvodnje i potrošnje.
2.	Određivanje cilja i motiviranje učenika za globalno promišljanje orijentirano na budućnost  - podizanje svijesti vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane i promicanja odgovornosti.
   Upoznavanje s podacima o količini otpada od hrane u svijetu i u Republici Hrvatskoj: 1/3 svjetske proizvodnje hrane postane otpad = 1,3 milijarde tona otpada od hrane, u Republici Hrvatskoj nastaje preko 286.000 tona otpada od hrane. Upoznavanje s UN – Agenda za održivi razvoj – cilj do 2030. smanjiti 50% gubitak hrane od proizvodnje do konzumacije.
3.  Usmjeravanje učenika  na proces istraživanja.
 Učenik samostalno istražuje i analizira odnos prema višku hrane u svom okružju (vlastitom domaćinstvu i lokalnoj zajednici.  
- Jedna grupa učenika  -  samostalno istražuje odnos prema višku hrane u svom okružju.
- Druga grupa učenika samostalno istražuje odnos prema višku hrane u svom okružju.
4. Kreativna rješenja učenika i primjena znanja.
-  Jedna grupa učenika -  predlaže i prezentira kreativna rješenja kako možemo pretvoriti ostatke hrane u nove i ukusne obroke – recepti, učenici u prezentaciji iznose primjere recepti za obroke od viška hrane u vlastitom domaćinstvu.
- Druga grupa učenika -  predlaže i prezentira kreativna rješenja kako osvijestiti i potaknuti građane na aktivno sudjelovanje u sprječavanju stvaranja otpada od hrane – plakati za škole i restorane (živimo u turističkom gradu s velikim brojem restorana), plakati su namijenjeni za korisnike školskih menza i goste restorana, kreativnim plakatima i ispisanim porukama skreću pažnju na odgovorno postupanje s hranom.  
5. Sudjelovanje na natječaju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“.
 Pisanje projekta  na tematsku sekciju otpada od hrane u restoranima i kantinama, kroz koje učenici prikazuju različite oblike narudžbe jela „doggy bag“.
6. Educiranje i animiranje učenika za sudjelovanje u projektu.  
Razgovori s učenicima koji su sudjelovali u projektnom učenju te njihova kreativna rješenja su nas i potakla na sudjelovanje u natječaju.
7. Izrada plakata. 
Izrada kreativnih radova s motivirajućom porukom, ispisanom na hrvatskom, španjolskom, francuskom, njemačkom, engleskom i talijanskom jeziku, te strane jezike uče učenici naše škole.
Odabiranje loga i pet radova učenika u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i   ribarstva za izložbu.
Uređivanje radova za grafičko tiskanje, izrađivanje QR cod za motivirajuće poruke, 5 različitih plakata s drugačijim motivirajućim porukama na šest svjetskih jezika, uz svaki plakat prezentira se ekološka kutija za hranu i vrećica.
8. Sudjelovanje na izložbi
Sudjelovanje učenika i prezentiranje radova u atriju Nacionalne i  sveučilišne knjižnice u Zagrebu povodom Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane, koji se obilježava 29. 9., izlaganje i prezentiranje radova na  izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“, 28. 9. 2023. godine.
9. Jesen 2023. godine - planiranje održivosti projekta - širenje ideje i osiguravanje materijalnih potreba.
- Apliciranje na natječaj - RAST CI SDŽ 2023./24. i na SAVE inicijativu

Vrednovanje za učenje ostvaruje se u istraživačkom dijelu. Učenici daju i dobivaju povratne informacije
Vrednovanje kao učenje ostvaruje se kroz aktivnosti učenika i njihov „rast“ odgovornosti kao se projekt širi.
Vrednovanje naučenog ostvaruje se putem rezultata aktivnosti učenika.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva svake godine u povodu Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane raspisuje natječaj i poziv za sudjelovanje u izložbi za osnovne i srednje škole na području Republike Hrvatske, te ovaj naš primjer može biti motivacija za sudjelovanjem i razvijanjem kreativnih rješenja za održivi razvoj.

Održivi razvoj - projekt - primjer dobre prakse

hrana-nije-otpad

Vjera Stojan

Lucija Dražić - Šegrt

Ovaj primjer dobre prakse može biti idejni nacrt kako osigurati održivost projekta tijekom školskih godina i njegovo prilagođavanje suvremenim društvenim potrebama i saznanjima aktivnim uključivanjem sve većeg broja nastavnika  i učenika. Zanimljivo je pratiti rast u znanju, sposobnostima i vještinama učenika kroz aktivnosti tijekom vremena, te njihovu primjenu odgovornih rješenja na probleme suvremenog svijeta. 

„Prava faca hranu ne baca u okviru“: -  programa RAST CI SDŽ  je projekt koji realizira održivost projekta  „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati“ tijekom slijedećih školskih godina.

Cilj: ostvariti društvo u kojem su mladi aktivni i obrazovani u pogledu okoliša, te mogu ostvariti promjene u svakodnevnom životu.
       Učenici analiziraju načine dobroga odnosa prema okolišu i drugim ljudima radi postizanja osobne i zajedničke dobrobiti, primjenjuju preporuke svjetske organizacije i predlažu načine unapređenja osobne i opće dobrobiti, te promiču dobrobit zajednice i društva svojim radom na projektima važnim za zajednicu.
AKTIVNOSTI
1.	Međuvršnjačka i međugeneracijska suradnja i učenje
-	Uspostavljanje suradnje i međuvršnjačkog učenja naših učenika  i učenika SŠ Blaž Jurjev Trogiranin – Trogir (smjer kuhar) – razgovor i praktična primjena spremanja jela od ostataka hrane, te primjeri maksimalne iskoristivosti namirnica u pripremi.
Jedni drugima izlažu što sve znaju o konceptu Zero Waste i zašto je bitno da nam svima bude cilj održivi razvoj, poštovanje namirnice, smanjenje biootpada u ugostiteljskom objektima i u kućanstvima te kako poticati jedne druge na odgovorno ponašanje. Mladi kuhari, pod mentorstvom nastavnika Marija Pavića, pokazuju svoje vještine u školskoj kuhinji i njihovim radnim jedinicama, a naši su učenici u njihovom školskom restoranu izlažu svoje plakate koji gostu sugeriraju da slobodno pitaju doggy bag za ponijeti svoje ostatke hrane, a sve u cilju smanjenja nastanka otpada od hrane. 
-	Suradnja s OŠ Majstora Radovana – Trogir - veliki podučavaju male – radionica s osnovcima o odnosu prema hrani s naglaskom odgovornog odnosa spram školske marende, naročito u trenutku kad  obrok ne možemo jesti iz nekih osobnih razloga.
-	Izrada bookmarkera dijeljenje učenicima osnovne i srednje škole. 
 
2.	Istraživanje u zajednici i učenje
-	Odlasci na reciklažno dvorište u Planom – Trogir i razgovor sa zaposlenicima o mogućnostima reciklažnog dvorišta i realno odgovornog ponašanja građana.
-	Suradnja s lokalnom samoupravom, razgovor smo vodili o mogućnostima realizacije prikupljanja biootpada  (naročito iz stare gradske jezgre i restorana s područja grada) u okviru našeg reciklažnog dvorišta. Dobili smo odgovor da je isto u planu u skoroj budućnosti, tj. pripremaju organizacijske uvjete prikupljanja biootpada u domaćinstvima i poslovnim subjektima. 
-	Posjet ugostiteljima i intervjuiranje dva renomirana trogirska chefa – Stjepana Vukadina i Roberta Žmiru o navikama postupanja s namirnicama u njihovim restoranima. Dobili smo više različitih načina iskorištavanja namirnica u cijelosti tijekom pripravljanja jela u njihovom svakodnevnom radu, isto tako prakticiraju i potiču „doggy bag“.
-	Surađivanje s udrugom Permakultura Dalmacija, Slatine – učenici sudjeluju na  radionici o kompostiranju.
-	Provođenje ankete s učenicima naše škole https://forms.office.com/e/7wrMwPUfzS
-	Provođenje ankete s ugostiteljima  https://forms.office.com/e/9vcFH042mP
-	Šetnja gradom - intervjuiranje građana – Što radite s ostatkom hrane?
-	Sudjelovanje u natječaju inicijative S. A. V. E. Ambassadors ,  Privredna banka Zagreb u suradnji s Muzejom štednje u Torinu, nacionalno i međunarodno natjecanje srednjoškolaca; cilj – poticanje održivosti i kružne ekonomije. na kojem su naši učenici osvojili 1. mjesto na nacionalnoj i 1. mjesto na međunarodnoj razini. 
-	Izrada videouratka

3.	Vidljivost
-	Gostovanje na Gradskom radiju Trogir  https://www.facebook.com/GradskiRadioTrogir/videos/1111557009977071/
-	Facebook objava PBZ banke
https://www.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid02vUeVYbZSWrnSUoSMG3nCpSPGxZr3BwBjAc67JhavrCR3kSo2aPoWJF83TKmXQSaJl&id=100064419770271&_rdr
-	Druženje sa sportašima (I. Balić, B. Gojo) i putopiscem (D. Rostuhar) – kao nagrada učenicima za najbolji plasman na SAVE inicijativi
-	Sudjelovanje na Festivalu izvrsnosti CI SDŽ 2024. god.

Vrednovanje za učenje ostvaruje se u istraživačkom dijelu. Učenici daju i dobivaju povratne informacije
Vrednovanje kao učenje ostvaruje se kroz aktivnosti učenika i njihov „rast“ odgovornosti kao se projekt širi.
Vrednovanje naučenog ostvaruje se putem rezultata aktivnosti učenika.

DALJNJA ODRŽIVOST PROJEKTA TIJEKOM ŠKOLSKIH GODINA
Primjeri odgovornog djelovanja za budućnost kroz održiva rješenja.
-	Dalje projekt nastavlja uz mentorstvo nastavnica: Lucije Dražić-Šegrt i Vjere Stojan, školske godine 2025./2026., također kroz natječaj inicijative S. A. V. E. Ambassadors ,  Privredna banka Zagreb u suradnji s Muzejom štednje u Torinu, te opet naši učenici osvajaju 1. mjesto na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Projekt – „Slow fashion is a new obsession“ - o  ekološkoj temi i industriji odjeće kao drugom najvećem zagađivaču na svijetu i što možemo kao pojedinci napraviti po
tom pitanju. Razvijati usmjerenost na modnu održivost i zaštitu okoliša od modne industrije, poticanje na usvajanje principa održivosti i slow fashion pokreta, razvijati kod učenika organizacijske  sposobnosti, poticati učenike na reciklažu odjeće i na njenu ponovnu upotrebu, razvijati volontersko djelovanje u zajednici.

-	Također nastavljamo s aktivnostima i školske godine 2025./2026. uz mentorstvo nastavnica Lucije Dražić-Šegrt i Vjere Stojan – Buvljak za maturante – odgovornost spram okoliša. Učenici organiziraju buvljak u školskim prostorima, prikupljeni novac prosljeđuju za troškove maturalne zabave.

Održivost projekta - primjer dobre prakse

prava-faca-hranu-ne

Materijal učenici mogu koristiti za pomoć pri učenju nastavnog predmeta filozofije,  nastavne cjeline Djelovanje i orijentacija, Spoznaja i znanje.

Literatura - korišteni materijali - izvori:-  Atlas filozofije, Franz Wiedmann, Peter Kunzmann, Franz-Peter Burkard, Golden mareting, Šenoina 28, Zagreb, 2001.
                                                         - FILOZOFIJA - udžbenik filozofije u četvrtom razredu gimnazija, Hrvoje Jurić, Katarina Stupalo, Školska knjiga d.d., 2021.
                                                       - Internet - online otvoreni sadržaji

Učiti kako učiti